Proizvodno-ekonomska obilježja ovčarske proizvodnje na otoku Pagu

 

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, Vol. 62 No. 1, 2012.

---

Izvorni znanstveni članak

Proizvodno-ekonomska obilježja ovčarske proizvodnje na otoku Pagu

Josip Gugić ; Veleučilište “Marko Marulić”, Petra Krešimira IV. 30, Knin, Hrvatska 
Boro Mioč
Marina Krvavica
Ivo Grgić
Ante Čemeljić

Puni tekst: hrvatski, pdf (137 KB)

str. 43-52

Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi proizvodna i ekonomska obilježja ovčarske proizvodnje te gospodarski položaj i razvojnu usmjerenost uzgajivača ovaca na području otoka Paga. Podaci o proizvodnim i ekonomskim odlikama ovčarske proizvodnje na području otoka Paga prikupljeni su anketiranjem i obrađeni odgovarajućim metodama deskriptivne statistike. Anketirani uzgajivači ovaca imaju u prosjeku 47 rasplodnih ovaca, 2 ovna i 9 grla namijenjenih obnovi stada (u dobi do jedne godine), pa je prosječna veličina stada bila 58 grla. Prosječni ukupni prihod od ovčarske proizvodnje u 2009. godini iznosio je 72.460,10 kn, dok su ukupni troškovi prosječno iznosili 13.260,10 kn, a koji su obuhvaćali trošak stočne hrane i veterinarskih usluga. Sva istraživanjem obuhvaćena gospodarstva ostvarila su pozitivan financijski rezultat koji je prosječno iznosio 59.199,90 kn. Kao osnovni motiv bavljenja ovčarstvom čak 3/4 ispitanika navodi isplativost ovčarske proizvodnje, a mali broj kao motiv ističe nasljedstvo ili ovčarsku tradiciju te nemogućnost bavljenja drugom djelatnošću na otoku. Nepostojanje potencijalnog nasljednika u većini gospodarstava uz visoku prosječnu starosnu dob nositelja gospodarstva čini bitne ograničavajuće čimbenike budućeg razvoja ovčarstva na otoku Pagu. Kao odgovor na djelovanje ulaska u Europsku uniju polovica uzgajivača namjerava unaprijediti proizvodnju prilagođavajući ju zahtjevima i standardima Europske unije, četvrtina namjerava zadržati postojeći kapacitet proizvodnje, dok preostala četvrtina namjerava prestati s ovčarskom proizvodnjom.

Ključne riječi
proizvodno-ekonomska obilježja; ovčarska proizvodnja; otok Pag

Hrčak ID: 78405

URI
https://hrcak.srce.hr/78405

Utjecaj uzgojnog područja, stadija laktacije i stada na neke odlike mliječnosti paške ovce

 

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, Vol. 62 No. 1, 2012.

---

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj uzgojnog područja, stadija laktacije i stada na neke odlike mliječnosti paške ovce

Zdravko Barać ; Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, Zagreb, Hrvatska 
Boro Mioč
Marija Špehar

Puni tekst: hrvatski, pdf (679 KB)

str. 35-42

Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj uzgojnog područja (jugozapadni i sjeveroistočni dio otoka), stadija laktacije i stada na dnevnu proizvodnju mlijeka, mliječne masti i bjelančevina paških ovaca. Istraživanja su obuhvatila ukupno 32 stada (23 sa jugozapadnog i 9 sa sjeveroistočnog dijela otoka Paga). Korišteni su zapisi za ukupno 21.033 dnevne kontrole mliječnosti prikupljene od 2332 ovce. Utvrđivanja mliječnosti obavljena su redovitim mjesečnim kontrolama mliječnosti AT4 metodom za vremensko razdoblje od 2004. do 2008. godine. Utvrđen je statistički značajan utjecaj uzgojnog područja (P<0,001) na dnevnu količinu proizvedenoga mlijeka, mliječne masti i bjelančevina. Ovce uzgajane na jugozapadu otoka imale su veću prosječnu dnevnu proizvodnju mlijeka, mliječne masti i bjelančevina u odnosu na ovce uzgajane na sjeveroistoku otoka Paga. Stadij laktacije opisan Ali-Schaefferovom laktacijskom krivuljom ugniježđenom unutar uzgojnog područja statistički je značajno (P<0,0001) utjecao na istraživane odlike mliječnosti paških ovaca. Vrh laktacijske proizvodnje postignut je oko dvadesetog dana laktacije na oba uzgojna područja. Utvrđen je statistički značajan (P<0,0001) utjecaj stada ugniježđen unutar uzgojnog područja na dnevnu količinu proizvedenoga mlijeka, mliječne masti i bjelančevina. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnosti uzgajivača da svakodnevnim upravljanjem farmskom proizvodnjom djeluju na proizvodne, a onda i na ekonomske pokazatelje proizvodnje mlijeka paških ovaca.

Ključne riječi
paška ovca; odlike mliječnosti; uzgojno područje; stadij laktacije; stado

Hrčak ID: 78404

URI
https://hrcak.srce.hr/78404

Proizvodnja i kemijski sastav Istarske i Paške skute

 

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, Vol. 61 No. 4, 2011.

---

Stručni rad

Proizvodnja i kemijski sastav Istarske i Paške skute

Neven Antunac    orcid.org/0000-0003-1084-5966 ; Zavod za mljekarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb 
Silvija Hudik
Nataša Mikulec    orcid.org/0000-0002-9981-5626
Mirjana Maletić
Iva Horvat
Biljana Radeljević
Jasmina Havranek

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB)

str. 326-335

Sažetak
Istarska i Paška skuta specifični su proizvodi koji se konzumiraju u svježem stanju, većinom u priobalnim područjima Istre, Dalmacije i na otocima. Skuta je bogata sirutkinim proteinima, koji su lako probavljivi i imaju visok stupanj iskorištenja u organizmu, što skuti daje visoku prehrambenu vrijednost. Cilj istraživanja bio je opisati tehnološki postupak proizvodnje, utvrditi kemijski sastav Istarske i Paške skute, te na osnovu provedenih analiza i senzorskih ocjena predložiti vrijednosti za standardizaciju. Analizirano je ukupno 28 uzoraka skute, a fizikalno-kemijske analize provedene su prema standardnim i akreditiranim metodama za sir. Podaci su statistički obrađeni primjenom procedure Microsoft Office Excel (2007). Prema udjelu vode u siru, Istarska i Paška skuta pripadaju skupini mekih sireva. Istarska skuta u prosjeku je sadržavala 56,62 %, a Paška 63,03 % vode. Udio mliječne masti (28,90 %) i masti u suhoj tvari (64,47 %) u Istarskoj skuti bio je veći nego li u Paškoj skuti (23,25 % i 59,65 %). Senzorska kvaliteta Istarske skute nije bila ujednačena kao kod Paške skute. Na osnovu rezultata istraživanja može se zaključiti da je fizikalno-kemijski sastav Istarske i Paške skute bio varijabilan, što je i razumljivo ako se uzmu u obzir način i uvjeti proizvodnje te način ocjeđivanja skute. Opis tehnološkog postupka proizvodnje i poznavanje fizikalno-kemijskog sastava skute predstavlja značajan doprinos u istraživanju i boljem poznavanju domaćih mliječnih proizvoda.

Ključne riječi
ovčja skuta; sirutka; kemijski sastav; pH-vrijednost; standardizacija

Hrčak ID: 75428

URI
https://hrcak.srce.hr/75428

Očekivanja proizvođača o utjecaju zemljopisnih oznaka na povećanje konkurentnosti Paškog sira

 [hrv] Očekivanja proizvođača o utjecaju zemljopisnih oznaka na povećanje konkurentnosti Paškog sira

[eng] Producers' expectations about the impact of GIs on the competitiveness of Pag cheese

Mesić, Željka; Cerjak, Marija

Prethodno priopćenje

Mljekarstvo, Vol. 61, No. 3, 2011.

Cjeloviti tekst:   hrvatski / PDF (460 KB)

Hrčak ID: 71494

Proizvodnja i kvaliteta mlijeka paških ovaca

 

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, Vol. 58 No. 1, 2008.

---

Izvorni znanstveni članak

Proizvodnja i kvaliteta mlijeka paških ovaca

Zoran Vukašinović
Neven Antunac    orcid.org/0000-0003-1084-5966 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska 
Nataša Mikulec    orcid.org/0000-0002-9981-5626 
Boro Mioč 
Zdravko Barać 

Puni tekst: hrvatski, pdf (455 KB)

Sažetak
Proizvodnja i prerada ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina bilježi značajan porast. Radi povećanja proizvodnje mlijeka i postizanja što bolje kvalitete, provode se redovite kontrole mliječnosti i analize kemijskog sastava te higijenske kvalitete ovčjeg mlijeka. Tijekom 2003. i 2004. godine provedeno je istraživanje koje je imalo za cilj istražiti kvalitetu mlijeka paških ovaca i utvrditi utjecaj paragenetskih čimbenika (stada i godine) na proizvodnju, kemijski sastav (količinu mliječne masti i proteina) i higijensku kvalitetu mlijeka (broj somatskih stanica), na dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG A i OPG B). Kontrola mliječnosti provedena je prema AT metodi. Analize kemijskog sastava i higijenske kvalitete mlijeka provedene su infracrvenom spektrometrijom i fluoro-optoelektronskom metodom. Klimatska obilježja u 2003. i 2004. godini bila su različita, glede količina oborina i vegetacije. Tijekom muznog razdoblja u 2004. godini, na otoku Pagu je bilo znatno više oborina pa je uslijed toga i vegetacija na pašnjacima bila bujnija, što je vjerojatno utjecalo na veću ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji (P<0,01) u odnosu na 2003. godinu. Prosječni udio mliječne masti (%) u mlijeku bio je 2003. g. na OPG A viši u odnosu na OPG B (P<0,01). Tijekom 2004. godine, razlike u udjelu mliječne masti između praćenih stada nisu bile značajne. Prosječna dnevna količina
mlijeka varirala je od 689 mL (2003.) do 940 mL (2004.) na OPG A, odnosno od 840 mL (2003.) do 850 mL (2004.) na OPG B. Između pojedinih proizvodnih osobina i praćenih pokazatelja kvalitete mlijeka utvrđeni sum značajni koeficijenti korelacija. Utvrđen je značajan utjecaj stada i godine na pojedine proizvodne osobine paških ovaca i kemijski sastav mlijeka.

Ključne riječi
paška ovca; laktacija; proizvodnja mlijeka; mliječna mast; proteini,; somatske stanice

Hrčak ID: 20218

URI
https://hrcak.srce.hr/20218

Šime Gligora, Neven Antunac - Primjena HACCP sustava u proizvodnji Paškog sira

 

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, Vol. 57 No. 2, 2007.

---

Stručni rad

Primjena HACCP sustava u proizvodnji Paškog sira

Šime Gligora
Neven Antunac    orcid.org/0000-0003-1084-5966 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska 

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB)

str. 127-152

preuzimanja: 6.635*

citiraj

Sažetak
Sustav analize opasnosti i kontrole kritičnih točaka (HACCP) u Republici Hrvatskoj od 31. srpnja 2006. godine zakonski je obvezan u svim subjektima koji posluju hranom. S time u skladu proizvođači mliječnih proizvoda, pa tako i registrirani proizvođači Paškog sira, moraju u svoje pogone implementirati HACCP sustav. Svrha ovog rada je prikazati uvođenje i primjenu HACCP sustava u relativno malom proizvodnom pogonu, u «Sireni - maloj sirani» u Kolanu na otoku Pagu. Stoga je najprije obrađena zakonska osnova u Hrvatskoj i u Europskoj uniji vezana uz implementaciju sustava HACCP. Zatim je opisan postupak certifikacije te preduvjetni programi koji su temelj uspješne implementacije HACCP sustava. Prikazana je primjena HACCP sustava u proizvodnji Paškog sira kroz dokumentaciju samog sustava te opisane analize opasnosti i određivanje kontrolnih kritičnih točaka kroz definirane proizvodne procese. Opisana je kontrola, nadzor i korektivne mjere za procese proizvodnje, te konačno i HACCP plan. Predočen je sustav standardnih sanitacijskih operativnih procedura (SSOP plan) u pogonu sirane te sustav sljedivosti i plan osposobljavanja djelatnika. Također su navedeni svi zapisi i potrebna dokumentacija u implementaciji sustava. Uvođenjem HACCP sustava u pogon «Sirene» poboljšana je opća higijena objekta, opreme i osoblja, a rizici od kontaminacije proizvoda su svedeni na minimum. Djelotvornom provedbom kontrolnih mjera i evidencije u zapisima, poboljšana je i kvaliteta proizvedenog Paškog sira.

Ključne riječi
HACCP sustav; Paški sir; sljedivost; «Sirena - mala sirana»

Hrčak ID: 13482

URI
https://hrcak.srce.hr/13482