Aktualno:
-
Don Blaž Karavanić - Građa za povijest grada i otoka Paga [pdf, izvor internet] -
Natura Croatica : Periodicum Musei Historiae Naturalis Croatici, Vol. 7 No. 2, 1998. Izvorni znanstveni članak Cochlostoma elegans (Cles...
-
Zbirka Matičnih knjiga Državnog arhiva u Zadru (HR-DAZD-378) trenutno broji oko 2400 knjiga krštenih (rođenih), umrlih i vjenčanih. U vlasti... -
Don Dario Tičič - Sv. Kvirin
Prikazani su postovi s oznakom Povijest i arheologija. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Povijest i arheologija. Prikaži sve postove
Igor Fisković - Grad Pag - primjer 'realnoga grada' iz 15. stoljeća
Izvorni znanstveni članak
Grad Pag - primjer 'realnoga grada' iz 15. stoljeća
Igor Fisković
| Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) | str. 23-45 | citiraj |
Sažetak
Grad Pag na istoimenom otoku, u vrelima pisan kao Citta Nuova, utemeljen je 1443. godine premještanjem Staroga Paga sa sučelne obale dubokog zaljeva. Zacrtan je originalan projekt do danas sagledive gradske jezgre s geometrijskom planimetrijom unutar prstena zidina. Analizira se urbanistički sustav po svim parametrima i kriterijima te predlaže gledati Pag kao 'realni grad' koji je proizišao iz ekonomske strategije i dometa kulture 15. stoljeća na istočnom Jadranu.
Ključne riječi
Pag; planirani grad; politička i privredna strategija; povijesni urbanizam; 15. stoljeće
Hrčak ID: 84141
Dokument pripada privatnoj zbirci
Dokument pripada privatnoj zbirci - za daljnju upotrebu kontaktirati administratore
Terenski pregled područja izgradnje plovnog kanala „Grad Pag–Košljun“ i područja sanacije kamenoloma Vranja
Ostalo
Terenski pregled područja izgradnje plovnog kanala „Grad Pag–Košljun“ i područja sanacije kamenoloma Vranja
Asja Tonc 
orcid.org/0000-0001-9067-4639 ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska 
| Puni tekst: hrvatski, pdf (910 KB) | str. 118-121 | citiraj | |
| Puni tekst: engleski, pdf (910 KB) | str. 121-121 | citiraj |
Sažetak
U travnju 2010. godine obavljen je terenski pregled područja planiranog zahvata izgradnje plovnog kanala „Grad Pag – Košljun“ u cilju utvrđivanja stanja postojeće kulturno-povijesne baštine. Unutar prostora utjecaja nalaze se ostatci Staroga Grada, ali i sama renesansna jezgra današnjeg grada Paga. U veljači iste godine obavljen je i terenski pregled područja sanacije kamenoloma Vranja na Učkoj, a također za potrebe utvrđivanja moguće ugrožene baštine.
Ključne riječi
otok Pag; plovni kanal; Stari Grad Pag; srednji vijek; kamenolom Vranja; Istra
Hrčak ID: 89837
NAPUTAK O KOLERI - Informacija sa oglasne ploče u Pagu 1914.
Dokument se može koristiti uz dopuštenje
©
Paška Arhivska Građa
Mato Ilkić - Numizmatički nalazi iz dijela antičkog kompleksa u Caskoj - katastarska čestica 1941/24
Pregledni rad
Numizmatički nalazi iz dijela antičkog kompleksa u Caskoj - katastarska čestica 1941/24
Mato Ilkić orcid.org/0000-0001-6748-639X ; Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar, Hrvatska
| Puni tekst: hrvatski, pdf (8 MB) | str. 173-182 |
Sažetak
Autor članka obrađuje numizmatičku građu koja je otkrivena 2005. i 2006. godine u Caskoj, i to na parceli 1941/24. Od 13 moneta dvije pripadaju Rimskoj republici. Vremenski slijede Augustov as. Nađena je i jedna njegova imitacija. Dvije su kovanice iz početka druge polovice 3. st. Svi ostali novčići pripadaju razdoblju vladavine cara Konstantina Velikoga i njegovih sinova.
Ključne riječi
Caska; otok Pag; antička numizmatika; rimski republikanski novac; rimski carski novac; iregularni antički novac
Hrčak ID: 73019
Mladen Ančić - Od tradicije „sedam pobuna“ do dragovoljnih mletačkih podanika Razvojna putanja Zadra u prvome desetljeću 15. stoljeća
Izvorni znanstveni članak
Od tradicije „sedam pobuna“ do dragovoljnih mletačkih podanika Razvojna putanja Zadra u prvome desetljeću 15. stoljeća
Mladen Ančić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (335 KB) | str. 43-94 |
Sažetak
Autor razmatra šire prilike koje su dovele do toga da se u Zadru početkom 15. stoljeća etablirala skupina od pet gradskih plemića, koji su praktično preuzeli vlast nad gradom i svojim postupcima određivali njegovu budućnost. Razmatranje se nadovezuje na prikaz i raščlambu temeljnih značajki susljednih pobuna plemstva Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva protiv vlasti Sigismunda Luksemburškoga krajem 14. i početkom 15. stoljeća te se uspostavlja korelacija između tih događaja i načina na koji je peteročlana upravljačka skupina svojim postupcima dovela do toga da je 1409. godine mletačka vlast i za njih i za zadarsku općinu praktično postala jedina moguća opcija.
Ključne riječi
lokalna elita; državna organizacija; Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo; Venecija; Zadar
Hrčak ID: 47984
VLADO BOŽIĆ - SVEĆENICI O ŠPILJAMA U HRVATSKOJ
Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 35 No. 1, 2008.
Pregledni rad
SVEĆENICI O ŠPILJAMA U HRVATSKOJ
VLADO BOŽIĆ
| Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) |
Sažetak
Speleologija je multidisciplinarna djelatnost, njome se bave ljudi raznih zanimanja, ponajviše geolozi, geografi, biolozi, arheolozi, paleontolozi, ali i ljudi koji sa speleologijom nisu vezani svojim zanimanjem i poslom, već hobijem (razonodom). Među takvima koji su dio svog posla posvetili i speleologiji, posebno se ističu crkveni djelatnici, svećenici raznih kategorija. Njihov je doprinos naročito značajan u prošlim stoljećima, jer su svećenici uvijek bili nositelji prosvjete i kulture, pa su iza sebe ostavili brojne dokumente iz kojih današnji speleolozi crpe podatke o našim špiljama i jamama.
Sv. Jeronim (340. – 420.) prvi je kojega možemo povezati sa špiljama u Dalmaciji. O pustinjačkim špiljama na Braču pisali su apostolski protonotar Carlo Bianchi (1877.) i opat Ivan Marković (1908.); o špilji u zaljevu Željina na otoku Ugljanu svećenici iz Zadra, o špilji Šipun u Cavtatu pisao je dominikanac Serafin Razzi (1595.) a o špilji Rači na otoku Lastovu benediktinac Mavro Orbini (1601.). Prve speleološke izraze zapisao je pavlin Ivan Belostenec. O špiljama u Istri i Dalmaciji pisao je talijanski opat Alberto Fortis (1771. i 1774.), a Senjanin Ivan Dominik Vukasović, župnik u Otočcu, o špiljama, jamama i ponorima okolice Otočca i o špilji Tounjčici u Tounju. Talijanski svećenik Franjo Marija Appendini pisao je o špiljama na Lastovu i okolici Dubrovnika (1802.), don Andrija Ciccarelli (1802.) o pustinjačkim špiljama na Braču, a svećenik Stjepan Mlinarić (1842.) napisao je prvi tekst na hrvatskom jeziku u prvim hrvatskim novinama o maloj špilji kod Zelingrada.
O Strašnoj peći na Dugom otoku pisao je don Luka Jelić (1904.). Don Frane Bulić (1909.) pisao je o Talijanovoj buži na Pagu, o kojoj je u bakarskoj crkvenoj publikaciji pisao Antun Fabris (1976.), a Nikola Crnković (1985.) u zagrebačkoj crkvenoj publikaciji. U Zagrebačkom salezijanskom samostanu 1943. bila je osnovana Špiljarska sekcija. Don Ivo Protić pisao je o špiljama na Korčuli više puta (1976., 1978. i 1991.). Župnik Ante Škobalj o Zmajevoj špilji na Braču napisao je cijelu knjigu (1986.) i još dio knjige s drugim autorima (2003.). O špilji Ljubitovici (pustinji Blaci) i Zmajevoj špilji pisao je i zagrebački svećenik Juraj Batelja (1992., 1993.). Biblioteka Ličke župe tiskala je 1998. prijevod knjige Julije Frasa, koji je opisao 80-tak špilja u Vojnoj krajini, i knjigu Zvona pod zvijezdama Ante Rukavine (1989.), koji je opisao špilju Svetinju na Velebitu. U glasilu Župnog ureda u Studencima objavljen je tekst Vlade Lozića o špilji Golubinki. Fra Ilar Lukšić iz samostana Male braće u Dubrovniku sam je obilazio špilje, tražeći onu u kojoj je živio njegov imenjak sv. Ilar. Don Stanko Jerčić, kao župnik u Selcima na Braču, bio je suosnivač planinarskog društva i podrška speleolozima.
Ključne riječi
speleologija; svećenici; špilje u Hrvatskoj
Hrčak ID: 42877
Zvonimir Freivogel - OLUPINE RATNIH BRODOVA IZ DVA SVJETSKA RATA U PAŠKOM PODMORJU
Izvorni znanstveni članak
OLUPINE RATNIH BRODOVA IZ DVA SVJETSKA RATA U PAŠKOM PODMORJU
Zvonimir Freivogel
| Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) | str. 49-70 | citiraj |
Sažetak
Na Jadranu su se tijekom dva svjetska rata odigrali brojni sukobi, te se stoga, posebice u Kvarneriću, na morskom dnu nalaze brojne olupine, od kojih su neke tek nedavno otkrivene i posjećene. Ova radnja prikazuje povijest dva torpedna napada talijanskih podmornica na austrougarske trgovačke brodove tijekom Prvoga svjetskog rata, uništenje jedne njemačke bojevne skupine u sukobu s britanskim razaračima u jesen 1944. godine, te gubitak jednog britanskog razarača nakon što je naišao na minu kod Paga. Na osnovi roniteljskih izvještaja i povijesnih podataka u dostupnoj literaturi bilo je moguće rekonstruirati zbivanja i utvrditi točan identitet olupina.
Ključne riječi
Jadran; Kvarnerić; Pag, ronjenje; brodske olupine; Prvi svjetski rat; Drugi svjetski rat; podmornički rat; razarači; torpiljarke; korvete; potopljeni trgovački brodovi
Hrčak ID: 38253
Boris Ilakovac - Rimski akvedukti na otoku Pagu
Izvorni znanstveni članak
Rimski akvedukti na otoku Pagu
Boris Ilakovac
| Puni tekst: engleski, pdf (2 MB) |
Hrčak ID: 46212
Šime Peričić - Ekonomsko u djelu Marka Laura Ruića
Stručni rad
Ekonomsko u djelu Marka Laura Ruića
Stručni rad
Ekonomsko u djelu Marka Laura Ruića
Šime Peričić ; Sukošan, Zadar, Hrvatska
| Puni tekst: hrvatski, pdf (142 KB) |
Sažetak
Gradski bilježnik i obnašatelj nekih dužnosti u Pagu, njegov povjesničar M. L. Ruić, nije, naravno, mogao mimoići ni ekonomska kretanja u gradu i na otoku. Već opći uvid u njegove sačuvane rukopise pruža određene pokazatelje dotadašnjeg razvitka gospodarstva na otoku, u prvom redu njegova upravnog središta. Upravo njegove vijesti glede zemljoradnje, stočarstva, ribarstva i proizvodnje odnosno prodaje soli predmetom su autorova zanimanja u ovom radu, stoga što pružaju dopunu dosadašnjim saznanjima o razvoju ovdašnjeg gospodarstva kroz stoljeća.
Ključne riječi
otok Pag; grad Pag; poljodjelstvo; solarstvo; ribarstvo; trgovina
Hrčak ID: 26691
Mirjana Matijević Sokol - Marko Lauro Ruić (1736-1808) kao sakupljač i obrađivač diplomatičke građe
Izvorni znanstveni članak
Marko Lauro Ruić (1736-1808) kao sakupljač i obrađivač diplomatičke građe
Mirjana Matijević Sokol
| Puni tekst: hrvatski, pdf (135 KB) | str. 21-33 | citiraj |
Sažetak
Marko Lauro Ruić (1736-1808), paški notar i kotarski sudac, ninski kancelar i plemić prikupio je i obradio diplomatičke dokumente koji se tiču Paga i Nina. Isprave je u integralnom obliku uvrstio u historiografsko djelo o prošlosti Paga, a sastavio je i Paški diplomatarij. Pripisuje mu se rukopis poznat pod nazivom Privileggi della Magnifica Comunità di Nona. Taj je diplomatarij sastavljen vjerojatno za interes novih ninskih plemića u trenutku ulaska austrijske vlasti u Nin.
Ključne riječi
Marko Lauro Ruić; isprave; diplomatarij; srednji vijek; Pag; Nin
Hrčak ID: 6229
Pretplati se na:
Postovi (Atom)