Izvorni znanstveni članak
Utjecaj stadija i redoslijeda laktacije, sezone janjenja i stada na udjele mliječne masti i bjelančevina u mlijeku paške ovce
Zdravko Barać ; Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb, Hrvatska 
Boro Mioč
Marija Špehar
| Puni tekst: hrvatski, pdf (419 KB) | str. 81-90 | Sažetak |
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj stadija i redoslijeda laktacije, sezone janjenja i stada na udjele mliječne masti i bjelančevina u mlijeku paških ovaca. U tu su svrhu korišteni zapisi 21.033 dnevne kontrole mliječnosti prikupljeni od 2.332 ovce koje su se ojanjile u razdoblju od studenog 2003. do svibnja 2008. godine. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 32 stada (23 sa jugozapadnog i 9 sa sjeveroistočnog dijela otoka Paga). Mliječnost ovaca te sadržaj mliječne masti i bjelančevina u mlijeku utvrđeni su redovitim mjesečnim kontrolama mliječnosti koje su provedene AT4 metodom. Stadij laktacije opisan Ali-Schaefferovom laktacijskom krivuljom ugniježđenom unutar uzgojnog područja statistički je značajno (P<0,0001) utjecao na kemijski sastav mlijeka paških ovaca. Korigirani prosječni udjeli mliječne masti i bjelančevina su bili najniži u prvim tjednima laktacije (između dvadesetog i tridesetog dana) te su se postupno povećavali prema kraju laktacije. Redoslijed laktacije također je utjecao (P<0,0001) na promjenu udjela mliječne masti i bjelančevina u mlijeku. Najviše korigirane prosječne vrijednosti mliječne masti i bjelančevina u mlijeku utvrđene su u ovaca u osmoj laktaciji. Isto tako utvrđena je razlika u kemijskom sastavu mlijeka (P<0,0001) obzirom na sezonu janjenja. U mlijeku paških ovaca ojanjenih u prosincu 2003. godine utvrđena je najviša korigirana prosječna vrijednost udjela mliječne masti dok je najniža vrijednost utvrđena u mlijeku ovaca ojanjenih tijekom veljače 2004. godine. Najviša korigirana prosječna vrijednost udjela bjelančevina zabilježena je tijekom prosinca 2004., a najniža u prosincu 2005. godine. Utvrđen je statistički značajan (P<0,0001) utjecaj stada ugniježđen unutar uzgojnog područja na kemijski sastav mlijeka. U stadima ovaca sa sjeveroistočnog dijela otoka korigirani prosječni udio mliječne masti i bjelančevina bio je varijabilniji u odnosu na vrijednosti utvrđene u stadima ovaca sa jugozapadnog dijela otoka. Poznavanje utjecaja navedenih čimbenika na kemijski sastav mlijeka paških ovaca uzgajivačima može biti od značajne pomoći u organiziranju proizvodnje na njihovim gospodarstvima.
Ključne riječi
paška ovca; udio mliječne masti i bjelančevina; uzgojno područje; stadij i redoslijed laktacije; sezona janjenja; stado
Hrčak ID: 102503