Predijalni toponimi na zadarskome području

 

Folia onomastica Croatica, No. 23, 2014.

---

Izvorni znanstveni članak

Predijalni toponimi na zadarskome području

Dubravka Ivšić    orcid.org/0000-0001-5971-6407 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 

Puni tekst: hrvatski, pdf (978 KB)

Sažetak
Predijalnim toponimima nazivaju se rimski i ranoromanski toponimi izvedeni od osobnoga imena vlasnika posjeda, obično karakterističnim sufiksom ‐(i)anus/‐(i)ana. U hrvatskoj toponimiji predijalni se toponimi ubrajaju u predslavenski sloj. Predijalni su toponimi u doba nastanka obično imenovali ruralna naselja, odnosno naselja manje važnosti, pa ne čudi da su u antičkim vrelima rijet-ko posvjedočeni, tj. da su prve potvrde predijalnih toponima razmjerno kasne. U radu se raspravlja o toponimima na zadarskome području za koje je u literaturi prihvaćeno mišljenje da su predijalnoga postanja. Takvi su suvremeni toponimi Bibinje, Bošana (Biograd), Bošana (Pag), Lukoran, Mrljane, Neviđane, Pašman, Povljana, Ugljan te povijesni toponim Flaveico. Osim njih, u radu se obrađuju i drugi toponimi za koje je u literaturi pretpostavljeno predijalno podrijetlo, npr. Kolan, Žigljan, Čeprljanda, Suisgian, Pagnana. Prva potvrda svakoga od tih toponima potječe iz razdoblja nakon dolaska Slavena na ova područja. Onomastičkom analizom navedenih toponima pokušava se ustanoviti je li uopće riječ o predslavenskome toponimu i je li riječ o predijalnome toponimu, zatim koji je (latinski) antroponim u osnovi predijalnoga toponima te u koje je doba lik toponima posuđen u hrvatski i kako je tekao njegov glasovni razvoj

Ključne riječi
toponimi; predijalni toponimi; rimski toponimi; rimska osobna imena; villa rustica; zadarsko područje

Hrčak ID: 140865

URI
https://hrcak.srce.hr/140865

Neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma

 

Holon : postdisciplinaran znanstveno-stručni časopis, Vol. 5 No. 1, 2015.

---

Stručni rad

Neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma

Tanja Bašić ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska 
Aleksandra Krajnović    orcid.org/0000-0003-0553-2690 ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska 
Jurica Bosna    orcid.org/0000-0002-7633-4862 ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska 

Puni tekst: hrvatski, pdf (521 KB)

Sažetak
Hrvatski otoci postaju važna turistička odredišta, a njihovim je turističkim razvojem potrebno sustavno upravljati. Brendiranjem destinacije u turizmu ostvaruju se višestruke koristi, dok je sam proces brendiranja dugotrajan te zahtijeva učinkovito provođenje. Na temelju provedenog istraživanja (metodom intervjuiranja eksperata) te relevantne literature u radu se iznose neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma.

Ključne riječi
brendiranje; Destination Management Company; master plan; otok Pag; turistička destinacija

Hrčak ID: 140398

URI
https://hrcak.srce.hr/140398

Fonološki opis govora Luna

 

Hrvatski dijalektološki zbornik, No. 19, 2015.

---

Izvorni znanstveni članak

Fonološki opis govora Luna

Martina Kuzmić    orcid.org/0000-0003-3651-8058 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska 

Puni tekst: hrvatski, pdf (276 KB)

Sažetak
U članku se na temelju građe iz upitnika Hrvatskoga jezičnog atlasa donosi fonološki opis govora Luna na otoku Pagu.

Ključne riječi
fonologija; Lun; Hrvatski jezični atlas; ikavsko-ekavski dijalekt; čakavsko narječje

Hrčak ID: 143781

URI
https://hrcak.srce.hr/143781

Utjecaj sirila na kvalitetu paškog sira

 

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, Vol. 65 No. 2, 2015.

---

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2015.0204

Utjecaj sirila na kvalitetu paškog sira

Fabijan Oštarić ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Neven Antunac ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Zvonimir Prpić    orcid.org/0000-0003-0827-4594 ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za specijalno stočarstvo,Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Nataša Mikulec    orcid.org/0000-0002-9981-5626 ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska 

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB)

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj vrste sirila na fizikalno-kemijske parametre, senzorsku kvalitetu i randman paškog sira, proizvedenog s domaćim (tradicionalnim) i komercijalnim sirilom. Paški sirevi proizvedeni su s domaćim sirilom, ekstrakcijom enzima iz janjećeg sirišta (abomasum), i s komercijalnim sirilom u prahu talijanskog proizvođača “Gruppo Clerici-Sacco”. Ukupno je proizvedeno 7 šarži sira, po dva sira unutar svake šarže. Tijekom 120 dana zrenja, sirevi su periodično uzorkovani 0., 45., 90. i 120. dana, u svrhu određivanja udjela suhe tvari, mliječne masti, proteina, koncentracije soli te pH vrijednosti sira. Također, određen je udio ukupnih slobodnih aminokiselina iz vodenih ekstrakata sira te je provedena analiza proteina i polipeptida gel-elektroforezom u poliakrilamidnom gelu (UREA-PAGE). Istraživanjem nije utvrđen značajan (P>0,05) utjecaj vrste ispitivanog sirila na istraživane parametre kvalitete sira te na randman. Predmetnim istraživanjem nije utvrđen značajan utjecaj na ispitivane fizikalno-kemijske parametre, randman te senzorsku kvalitetu paškog sira, ali su dobiveni rezultati pokazali praktične razlike koje bi mogle imati važnost u primjeni, pogotovo u postizanju boljeg randmana i veće brzine zrenja sira.

Ključne riječi
paški sir; sirilo; janjeće sirilo; janjeće sirište; ovčje mlijeko

Hrčak ID: 137812

URI
https://hrcak.srce.hr/137812

Doprinos poznavanju slatkovodne i bočate faune mekušaca (Gastropoda, Bivalvia) otoka Paga (Hrvatska)

 

Natura Croatica : Periodicum Musei Historiae Naturalis Croatici, Vol. 23 No. 2, 2014.

---

Izvorni znanstveni članak

Doprinos poznavanju slatkovodne i bočate faune mekušaca (Gastropoda, Bivalvia) otoka Paga (Hrvatska)

Luboš Beran ; Agency for Nature Conservation and Landscape Protection of the Czech Republic, Kokořínsko – Máchův kraj Protected Landscape Area Administration, Česká 149, CZ–276 01 Mělník, Czech Republic

Puni tekst: engleski, pdf (4 MB)

Sažetak
Rad predstavlja rezultate malakološkog istraživanja otoka Paga, jednog od najvećih hrvatskih otoka smještenog u sjevernom dijelu Jadrana. Tijekom perioda 2009 – 2011 na 39 lokaliteta zabilježeno je 13 vrsta slatkovodnih mekušaca (12 puževa, 1 školjkaš). Tri zabilježene vrste, Hydrobia acuta, Myosotella myosotis i Ecrobia ventrosa, nastanjuju bočate vode, a ostale vrste pripadaju slatkovodnim mekušcima. Potvrđena je prisutnost vrste Pseudamnicola conovula, endemskog mekušca nekoliko hrvatskih otoka. Kerkia kareli, vrsta opisana 2014. godine, koja nastanjuje vode freatika, nađena je na tri lokaliteta. Rezultati ovog istraživanja uspoređuju se s prošlim istraživanjima te s faunom vodenih mekušaca drugih hrvatskih otoka.

Ključne riječi
Mollusca; Gastropoda; Bivalvia; Kerkia kareli; Pseudamnicola conovula; otok Pag; Hrvatska; faunistika

Hrčak ID: 130914

URI
https://hrcak.srce.hr/130914