Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 35 No. 1, 2008.
Pregledni rad
SVEĆENICI O ŠPILJAMA U HRVATSKOJ
VLADO BOŽIĆ
Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) |
Sažetak
Speleologija je multidisciplinarna djelatnost, njome se bave ljudi raznih zanimanja, ponajviše geolozi, geografi, biolozi, arheolozi, paleontolozi, ali i ljudi koji sa speleologijom nisu vezani svojim zanimanjem i poslom, već hobijem (razonodom). Među takvima koji su dio svog posla posvetili i speleologiji, posebno se ističu crkveni djelatnici, svećenici raznih kategorija. Njihov je doprinos naročito značajan u prošlim stoljećima, jer su svećenici uvijek bili nositelji prosvjete i kulture, pa su iza sebe ostavili brojne dokumente iz kojih današnji speleolozi crpe podatke o našim špiljama i jamama.
Sv. Jeronim (340. – 420.) prvi je kojega možemo povezati sa špiljama u Dalmaciji. O pustinjačkim špiljama na Braču pisali su apostolski protonotar Carlo Bianchi (1877.) i opat Ivan Marković (1908.); o špilji u zaljevu Željina na otoku Ugljanu svećenici iz Zadra, o špilji Šipun u Cavtatu pisao je dominikanac Serafin Razzi (1595.) a o špilji Rači na otoku Lastovu benediktinac Mavro Orbini (1601.). Prve speleološke izraze zapisao je pavlin Ivan Belostenec. O špiljama u Istri i Dalmaciji pisao je talijanski opat Alberto Fortis (1771. i 1774.), a Senjanin Ivan Dominik Vukasović, župnik u Otočcu, o špiljama, jamama i ponorima okolice Otočca i o špilji Tounjčici u Tounju. Talijanski svećenik Franjo Marija Appendini pisao je o špiljama na Lastovu i okolici Dubrovnika (1802.), don Andrija Ciccarelli (1802.) o pustinjačkim špiljama na Braču, a svećenik Stjepan Mlinarić (1842.) napisao je prvi tekst na hrvatskom jeziku u prvim hrvatskim novinama o maloj špilji kod Zelingrada.
O Strašnoj peći na Dugom otoku pisao je don Luka Jelić (1904.). Don Frane Bulić (1909.) pisao je o Talijanovoj buži na Pagu, o kojoj je u bakarskoj crkvenoj publikaciji pisao Antun Fabris (1976.), a Nikola Crnković (1985.) u zagrebačkoj crkvenoj publikaciji. U Zagrebačkom salezijanskom samostanu 1943. bila je osnovana Špiljarska sekcija. Don Ivo Protić pisao je o špiljama na Korčuli više puta (1976., 1978. i 1991.). Župnik Ante Škobalj o Zmajevoj špilji na Braču napisao je cijelu knjigu (1986.) i još dio knjige s drugim autorima (2003.). O špilji Ljubitovici (pustinji Blaci) i Zmajevoj špilji pisao je i zagrebački svećenik Juraj Batelja (1992., 1993.). Biblioteka Ličke župe tiskala je 1998. prijevod knjige Julije Frasa, koji je opisao 80-tak špilja u Vojnoj krajini, i knjigu Zvona pod zvijezdama Ante Rukavine (1989.), koji je opisao špilju Svetinju na Velebitu. U glasilu Župnog ureda u Studencima objavljen je tekst Vlade Lozića o špilji Golubinki. Fra Ilar Lukšić iz samostana Male braće u Dubrovniku sam je obilazio špilje, tražeći onu u kojoj je živio njegov imenjak sv. Ilar. Don Stanko Jerčić, kao župnik u Selcima na Braču, bio je suosnivač planinarskog društva i podrška speleolozima.
Ključne riječi
speleologija; svećenici; špilje u Hrvatskoj
Hrčak ID: 42877