Keramički nalazi iz Glavica – Stare Povljane u kontekstu prapovijesnih naselja na otoku Pagu

Zrinka Serventi  orcid.org/0000-0002-8075-6574 ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru 
Morana Vuković ; Arheološki muzej Zadar 

---

Puni tekst: hrvatski pdf 16.369 Kb

str. 11-42

preuzimanja: 120

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 16.369 Kb

str. 11-42

preuzimanja: 73

citiraj

---

Sažetak

Brojni ostatci keramičkih posuda otkriveni su tijekom arheoloških istraživanja provedenih 2012. godine na lokalitetu Glavice blizu Stare Povljane na otoku Pagu. Neki od tih nalaza mogu se pripisati kasnom srednjem vijeku ili ranom novom vijeku (na što ukazuju i nalazi mletačkog novca), a drugi se datiraju u prapovijest, većinom u željezno doba. Nadalje, spomenuti ostatci nađeni su oko ili čak unutar vrlo oštećenih suhozidnih struktura koje, iako ne mogu biti precizno datirane u prapovijesno ili neko kasnije doba, ukazuju na dugotrajno korištenje tog lokaliteta kao naselja. Zahvaljujući kontekstu tih nalaza moguće je da je prapovijesno naselje bilo organizirano na platou ispod obližnjeg brežuljka i blizu plodnog polja, što nije tipično za to područje i ukazuje na moguću promjenu u praksi smještanja naselja. Sukladno tome, u ovom radu analizirat će se ulomci prapovijesnog posuđa, njihova konzistencija, tipologija i dekoracija te će oni biti smješteni u kontekst prapovijesnih nalaza šireg područja. Isto tako, važnost ovog lokaliteta razmotrit će se kroz sveukupni raspored prapovijesnih naselja na otoku Pagu.

Ključne riječi

Glavice – Stara Povljana, otok Pag, prapovijesne keramičke posude, prapovijesna naselja

Hrčak ID:

249287

URI

https://hrcak.srce.hr/249287

Napomena

Nedavno je došlo do redizajna web-portala hrcak.srce.hr od nedavno portal se nalazi na web adresi:


 https://www.srce.unizg.hr/


Sveučilišni računski centar (Srce) je središnja infrastrukturna ustanova cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske koja djeluje u području izgradnje, održavanja i podrške uporabi moderne računalne, komunikacijske, posredničke, podatkovne i informacijske infrastrukture (e-infrastrukture). Srce je istovremeno i računski i informacijski centar Sveučilišta u Zagrebu, nadležan za koordinaciju razvoja e-infrastrukture Sveučilišta. Izvor: https://www.srce.unizg.hr/djelatnost-srca

Promjenom dizajna izgubljen je kontinuitet u prenošenju poveznica na sadržaje koji se dotiču otoka Paga.

Postupak daljnjih objava biti će malo otežan navedenog i trebati će neko vrijeme za filtriranje sadržaja kako se isti ne bi ponavljali. 

Administrator

Predijalni toponimi na zadarskome području

 

Folia onomastica Croatica, No. 23, 2014.

---

Izvorni znanstveni članak

Predijalni toponimi na zadarskome području

Dubravka Ivšić    orcid.org/0000-0001-5971-6407 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 

Puni tekst: hrvatski, pdf (978 KB)

Sažetak
Predijalnim toponimima nazivaju se rimski i ranoromanski toponimi izvedeni od osobnoga imena vlasnika posjeda, obično karakterističnim sufiksom ‐(i)anus/‐(i)ana. U hrvatskoj toponimiji predijalni se toponimi ubrajaju u predslavenski sloj. Predijalni su toponimi u doba nastanka obično imenovali ruralna naselja, odnosno naselja manje važnosti, pa ne čudi da su u antičkim vrelima rijet-ko posvjedočeni, tj. da su prve potvrde predijalnih toponima razmjerno kasne. U radu se raspravlja o toponimima na zadarskome području za koje je u literaturi prihvaćeno mišljenje da su predijalnoga postanja. Takvi su suvremeni toponimi Bibinje, Bošana (Biograd), Bošana (Pag), Lukoran, Mrljane, Neviđane, Pašman, Povljana, Ugljan te povijesni toponim Flaveico. Osim njih, u radu se obrađuju i drugi toponimi za koje je u literaturi pretpostavljeno predijalno podrijetlo, npr. Kolan, Žigljan, Čeprljanda, Suisgian, Pagnana. Prva potvrda svakoga od tih toponima potječe iz razdoblja nakon dolaska Slavena na ova područja. Onomastičkom analizom navedenih toponima pokušava se ustanoviti je li uopće riječ o predslavenskome toponimu i je li riječ o predijalnome toponimu, zatim koji je (latinski) antroponim u osnovi predijalnoga toponima te u koje je doba lik toponima posuđen u hrvatski i kako je tekao njegov glasovni razvoj

Ključne riječi
toponimi; predijalni toponimi; rimski toponimi; rimska osobna imena; villa rustica; zadarsko područje

Hrčak ID: 140865

URI
https://hrcak.srce.hr/140865

Neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma

 

Holon : postdisciplinaran znanstveno-stručni časopis, Vol. 5 No. 1, 2015.

---

Stručni rad

Neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma

Tanja Bašić ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska 
Aleksandra Krajnović    orcid.org/0000-0003-0553-2690 ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska 
Jurica Bosna    orcid.org/0000-0002-7633-4862 ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska 

Puni tekst: hrvatski, pdf (521 KB)

Sažetak
Hrvatski otoci postaju važna turistička odredišta, a njihovim je turističkim razvojem potrebno sustavno upravljati. Brendiranjem destinacije u turizmu ostvaruju se višestruke koristi, dok je sam proces brendiranja dugotrajan te zahtijeva učinkovito provođenje. Na temelju provedenog istraživanja (metodom intervjuiranja eksperata) te relevantne literature u radu se iznose neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma.

Ključne riječi
brendiranje; Destination Management Company; master plan; otok Pag; turistička destinacija

Hrčak ID: 140398

URI
https://hrcak.srce.hr/140398