Predijalni toponimi na zadarskome području

Folia onomastica Croatica, No. 23, 2014.

Izvorni znanstveni članak

Predijalni toponimi na zadarskome području

Dubravka Ivšić orcid.org/0000-0001-5971-6407 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Sažetak
Predijalnim toponimima nazivaju se rimski i ranoromanski toponimi izvedeni od osobnoga imena vlasnika posjeda, obično karakterističnim sufiksom ‐(i)anus/‐(i)ana. U hrvatskoj toponimiji predijalni se toponimi ubrajaju u predslavenski sloj. Predijalni su toponimi u doba nastanka obično imenovali ruralna naselja, odnosno naselja manje važnosti, pa ne čudi da su u antičkim vrelima rijet-ko posvjedočeni, tj. da su prve potvrde predijalnih toponima razmjerno kasne. U radu se raspravlja o toponimima na zadarskome području za koje je u literaturi prihvaćeno mišljenje da su predijalnoga postanja. Takvi su suvremeni toponimi Bibinje, Bošana (Biograd), Bošana (Pag), Lukoran, Mrljane, Neviđane, Pašman, Povljana, Ugljan te povijesni toponim Flaveico. Osim njih, u radu se obrađuju i drugi toponimi za koje je u literaturi pretpostavljeno predijalno podrijetlo, npr. Kolan, Žigljan, Čeprljanda, Suisgian, Pagnana. Prva potvrda svakoga od tih toponima potječe iz razdoblja nakon dolaska Slavena na ova područja. Onomastičkom analizom navedenih toponima pokušava se ustanoviti je li uopće riječ o predslavenskome toponimu i je li riječ o predijalnome toponimu, zatim koji je (latinski) antroponim u osnovi predijalnoga toponima te u koje je doba lik toponima posuđen u hrvatski i kako je tekao njegov glasovni razvoj

Ključne riječi
toponimi; predijalni toponimi; rimski toponimi; rimska osobna imena; villa rustica; zadarsko područje

Hrčak ID: 140865

URI
https://hrcak.srce.hr/140865

Neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma

Holon : postdisciplinaran znanstveno-stručni časopis, Vol. 5 No. 1, 2015.

Stručni rad

Neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma

Tanja Bašić ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska
Aleksandra Krajnović orcid.org/0000-0003-0553-2690 ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska
Jurica Bosna orcid.org/0000-0002-7633-4862 ; Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (521 KB)

Sažetak
Hrvatski otoci postaju važna turistička odredišta, a njihovim je turističkim razvojem potrebno sustavno upravljati. Brendiranjem destinacije u turizmu ostvaruju se višestruke koristi, dok je sam proces brendiranja dugotrajan te zahtijeva učinkovito provođenje. Na temelju provedenog istraživanja (metodom intervjuiranja eksperata) te relevantne literature u radu se iznose neke smjernice za brendiranje otoka Paga u funkciji razvoja turizma.

Ključne riječi
brendiranje; Destination Management Company; master plan; otok Pag; turistička destinacija

Hrčak ID: 140398

URI
https://hrcak.srce.hr/140398

Fonološki opis govora Luna

Hrvatski dijalektološki zbornik, No. 19, 2015.

Izvorni znanstveni članak

Fonološki opis govora Luna

Martina Kuzmić orcid.org/0000-0003-3651-8058 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (276 KB)

Sažetak
U članku se na temelju građe iz upitnika Hrvatskoga jezičnog atlasa donosi fonološki opis govora Luna na otoku Pagu.

Ključne riječi
fonologija; Lun; Hrvatski jezični atlas; ikavsko-ekavski dijalekt; čakavsko narječje

Hrčak ID: 143781

URI
https://hrcak.srce.hr/143781

Utjecaj sirila na kvalitetu paškog sira

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, Vol. 65 No. 2, 2015.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2015.0204

Utjecaj sirila na kvalitetu paškog sira

Fabijan Oštarić ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Neven Antunac ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Zvonimir Prpić orcid.org/0000-0003-0827-4594 ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za specijalno stočarstvo,Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Nataša Mikulec orcid.org/0000-0002-9981-5626 ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB)

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj vrste sirila na fizikalno-kemijske parametre, senzorsku kvalitetu i randman paškog sira, proizvedenog s domaćim (tradicionalnim) i komercijalnim sirilom. Paški sirevi proizvedeni su s domaćim sirilom, ekstrakcijom enzima iz janjećeg sirišta (abomasum), i s komercijalnim sirilom u prahu talijanskog proizvođača “Gruppo Clerici-Sacco”. Ukupno je proizvedeno 7 šarži sira, po dva sira unutar svake šarže. Tijekom 120 dana zrenja, sirevi su periodično uzorkovani 0., 45., 90. i 120. dana, u svrhu određivanja udjela suhe tvari, mliječne masti, proteina, koncentracije soli te pH vrijednosti sira. Također, određen je udio ukupnih slobodnih aminokiselina iz vodenih ekstrakata sira te je provedena analiza proteina i polipeptida gel-elektroforezom u poliakrilamidnom gelu (UREA-PAGE). Istraživanjem nije utvrđen značajan (P>0,05) utjecaj vrste ispitivanog sirila na istraživane parametre kvalitete sira te na randman. Predmetnim istraživanjem nije utvrđen značajan utjecaj na ispitivane fizikalno-kemijske parametre, randman te senzorsku kvalitetu paškog sira, ali su dobiveni rezultati pokazali praktične razlike koje bi mogle imati važnost u primjeni, pogotovo u postizanju boljeg randmana i veće brzine zrenja sira.

Ključne riječi
paški sir; sirilo; janjeće sirilo; janjeće sirište; ovčje mlijeko

Hrčak ID: 137812

URI
https://hrcak.srce.hr/137812

Doprinos poznavanju slatkovodne i bočate faune mekušaca (Gastropoda, Bivalvia) otoka Paga (Hrvatska)

Natura Croatica : Periodicum Musei Historiae Naturalis Croatici, Vol. 23 No. 2, 2014.

Izvorni znanstveni članak

Doprinos poznavanju slatkovodne i bočate faune mekušaca (Gastropoda, Bivalvia) otoka Paga (Hrvatska)

Luboš Beran ; Agency for Nature Conservation and Landscape Protection of the Czech Republic, Kokořínsko – Máchův kraj Protected Landscape Area Administration, Česká 149, CZ–276 01 Mělník, Czech Republic

Puni tekst: engleski, pdf (4 MB)

Sažetak
Rad predstavlja rezultate malakološkog istraživanja otoka Paga, jednog od najvećih hrvatskih otoka smještenog u sjevernom dijelu Jadrana. Tijekom perioda 2009 – 2011 na 39 lokaliteta zabilježeno je 13 vrsta slatkovodnih mekušaca (12 puževa, 1 školjkaš). Tri zabilježene vrste, Hydrobia acuta, Myosotella myosotis i Ecrobia ventrosa, nastanjuju bočate vode, a ostale vrste pripadaju slatkovodnim mekušcima. Potvrđena je prisutnost vrste Pseudamnicola conovula, endemskog mekušca nekoliko hrvatskih otoka. Kerkia kareli, vrsta opisana 2014. godine, koja nastanjuje vode freatika, nađena je na tri lokaliteta. Rezultati ovog istraživanja uspoređuju se s prošlim istraživanjima te s faunom vodenih mekušaca drugih hrvatskih otoka.

Ključne riječi
Mollusca; Gastropoda; Bivalvia; Kerkia kareli; Pseudamnicola conovula; otok Pag; Hrvatska; faunistika

Hrčak ID: 130914

URI
https://hrcak.srce.hr/130914

Nekoliko svilenih tkanina iz sredine 18. stoljeća sačuvanih na liturgijskom ruhu na istočnoj obali Jadrana i njihovi predlošci (mises en carte)

Radovi Instituta za povijest umjetnosti, No. 38, 2014.

Izvorni znanstveni članak

Nekoliko svilenih tkanina iz sredine 18. stoljeća sačuvanih na liturgijskom ruhu na istočnoj obali Jadrana i njihovi predlošci (mises en carte)

Silvija Banić ; Sv. Vinka Paulskog 32, Zadar

Puni tekst: hrvatski, pdf (719 KB)

Sažetak
U radu se donosi nekoliko mahom neobjavljenih svilenih tkanina sačuvanih
na liturgijskom ruhu u crkvama na našoj obali na koje je nužno
uputiti ne samo zbog njihove vrijednosti nego i zbog sretne okolnosti
što su do danas sačuvani i predlošci (mises en carte) dekorā koji su na
njima izvedeni. Dekor lyonske svile, od koje je izrađen misni ornat u
Malom Lošinju, zahvaljujući svojoj sačuvanoj i višekratno objavljenoj
mise en carte, možda je jedan od najpoznatijih uzoraka dekorativne
tipologije a meandro. Međutim, po njoj izvedene svile danas su izrazito
rijetke, te je malološinjski primjerak tek četvrti dosad prepoznat u svijetu.
Brojnija je skupina tkanina nastalih u Veneciji, a koje u pogledu
izvedenog dekora povezuje ista mise en carte. Veća količina sačuvanih
svila omogućuje i zoran prikaz brojnih varijacija kojima su kreatori
predložaka i tkalci pribjegavali u smislenom izbjegavanju produkcije
posve identičnih primjeraka. Važno je istaknuti da se srodni primjerci,
evidentirani na sjeveru Italije a sada i u Hrvatskoj, s pripadajućom mise
en carte prvi put dovode u vezu upravo u ovom radu.

Ključne riječi
povijesni tekstil; mise en carte; liturgijsko ruho; 18. stoljeće; Venecija; Lyon; Mali Lošinj; Veli Lošinj; Pag; Zadar; Skradin; Šibenik

Hrčak ID: 165764

URI
https://hrcak.srce.hr/165764

Odabrane teme iz paške povijesne toponimije. Sol, drvo, vjetar i voda: glavne značajke paškoga povijesnog okoliša u srednjem i ranome novom vijeku

Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Vol. 10 No. 1, 2014.

Prethodno priopćenje

Odabrane teme iz paške povijesne toponimije. Sol, drvo, vjetar i voda: glavne značajke paškoga povijesnog okoliša u srednjem i ranome novom vijeku

Branimir Brgles

Puni tekst: hrvatski, pdf (289 KB)

Hrčak ID: 135225

URI
https://hrcak.srce.hr/135225

IZ PUČKOGA PJESNIŠTVA OTOKA PAGA: IVEŠA I NOVALJA

Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, Vol. XLII No. 1-2, 2014.

Pregledni rad

IZ PUČKOGA PJESNIŠTVA OTOKA PAGA: IVEŠA I NOVALJA

Emina Dabo ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (310 KB)
Puni tekst: engleski, pdf (310 KB)
Puni tekst: talijanski, pdf (310 KB)

Sažetak
Pučko pjevanje rubni je književni fenomen koji karakteriziraju ustaljena struktura, teme i motivi, a cilj mu je prenijeti određenu pouku zajednici kojoj je upućeno. Pučko pjesništvo, kao i sveukupna književnost, svoju funkciju ostvaruje unutar zajednice koja ima selektivnu ulogu pri čemu je poetska funkcija tog pjesništva podređena didaktičkoj i zabavnoj. Na temelju pučkih pjesama Ivana Šuljića Iveše rekonstruirat će se dio novaljske svakodnevice uz usporedbu sa Širolinim zapisima te svjedočenjima kazivača.

Ključne riječi
Novalja; običaji; pučka pjesma; Ivan Šuljić Iveša; identitet zajednice; kultura sjećanja

Hrčak ID: 130961

URI
https://hrcak.srce.hr/130961

Pregled jedanaest kratkotrajnih istraživanja faune gmazova na području zapadnog Balkana

Hyla : Herpetological bulletin, Vol. 2013 No. 1, 2013.

Izvorni znanstveni članak

Pregled jedanaest kratkotrajnih istraživanja faune gmazova na području zapadnog Balkana

Anamarija Žegar ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Vesna Cafuta ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Katarina Drašler ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Tomaž Jagar ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Miha Krofel ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Martina Lužnik ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Erika Ostanek ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Vesna Petkovska ; Institut za vode Republike Slovenije, SI-1000 Ljubljana, Slovenia
Griša Planinc ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Maja Sopotnik ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
Melita Vamberger ; Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, SI-1001 Ljubljana, Slovenia

Puni tekst: engleski, pdf (682 KB)

Sažetak
U radu se prikazuju distribucijski podatci za gmazove sa različitih lokaliteta na području zapadnog Balkana. Tijekom razdoblja od 11 godina (2002. – 2012.) prikupili smo nove podatke u okviru studentskih istraživačkih kampova organiziranih od strane Društva studenata biologije (DSB). Istraživanja su provedena od strane pripadnika herpetološke sekcije koju većinom čine studenti biologije. Istraživanja su provedena na pet otoka, Dugi otok, Brač, Korčula, Mljet i Pag, jednom poluotoku, Pelješac (Hrvatska), na kontinentalnom području oko Kamenova i Skadarskog jezera (Crna Gora), okolici Dojranskog jezera (Makedonija), na području donjeg dijela rijeke Neretve (Hrvatska) i oko grada Niša (Srbija). Istraživanjem je ukupno zabilježeno 34 različite vrste gmazova. Na pojedinim lokalitetima zabilježeno je od 7 do 22 vrste gmazova, a najveća raznolikost zabilježena je oko Dojranskog jezera u Makedoniji.

Ključne riječi
Gmazovi; Reptilia; rasprostranjenost; zapadni Balkan

Hrčak ID: 114389

URI
https://hrcak.srce.hr/114389

ČAKAVŠTINA KAO JEZIK PISMENOSTI I KNJIŽEVNOSTI OD SREDNJEG VIJEKA DO DANAS

Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 9/1 No. 9., 2013.

Pregledni rad

ČAKAVŠTINA KAO JEZIK PISMENOSTI I KNJIŽEVNOSTI OD SREDNJEG VIJEKA DO DANAS

Josip Lisac ; Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (181 KB)

str. 31-37

preuzimanja: 1.688*

citiraj

Sažetak
U radu se obrađuje sudbina čakavštine u hrvatskoj pismenosti i književnosti od srednjeg vijeka do danas. Ističe se da je narodni hrvatski jezik u srednjem vijeku obično čakavski, nerijetko s kajkavskim, rjeđe sa štokavskim infiltratima, a javljaju se i štokavski tekstovi, osobito na dubrovačkom području. Kao hrvatski književni jezik tada redovito funkcionira i latinski i starocrkvenoslavenski. U teškom 16. stoljeću ostvareni su u književnosti izvanredni rezultati, pa je tako i u čakavaca, koji već tada pišu pod štokavskim utjecajem, te već to govori kakva će biti hrvatska jezična budućnost, koju je u 17. stoljeću točno predvidio paški čakavac Bartol Kašić. Na početku 17. stoljeća Baraković je posljednji znatni čakavski pjesnik prije pojave dijalektalnih autora (Nazor i drugi) u 20. stoljeću. Ipak i u 17. stoljeću još ima dosta čakavskih tekstova, a oni se javljaju i u Gradišću (Mekinić). Nakon sredine 18. stoljeća čakavsko pisanje izvan Gradišća gotovo je potpuno zamrlo, a u 19. stoljeću rijetka su djela pisana čakavski. U 20. stoljeću izrazite su vrijednosti brojna djela hrvatske dijalektalne književnosti, pa i ona pisana čakavski.

Ključne riječi
čakavština; standardni jezik; dijalektalna književnost

Hrčak ID: 115905

URI
https://hrcak.srce.hr/115905

Mate Suić, Pag, Biblioteka pretisci – faksimili, sv. 3, Ogranak Matice hrvatske u Pagu, Pag 2013.

Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol. 31 No. -, 2013.

Recenzija, Prikaz slučaja

Mate Suić, Pag, Biblioteka pretisci – faksimili, sv. 3, Ogranak Matice hrvatske u Pagu, Pag 2013., 89 str.

Josip Celić ; Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Zadar

Puni tekst: hrvatski, pdf (120 KB)

Sažetak
Prikaz knjige.

Ključne riječi
prikaz

Hrčak ID: 121371

URI
https://hrcak.srce.hr/121371

Vlasništvo maslina na Lunu (otok Pag) i načelo superficies solo cedit

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 63 No. 5-6, 2013.

Izvorni znanstveni članak

Vlasništvo maslina na Lunu (otok Pag) i načelo superficies solo cedit

Ivan Milotić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (683 KB)

Sažetak
Na Lunu, najsjevernijem dijelu otoka Paga, od XVIII. stoljeća naovamo razvio se i proširio pravni običaj koji je na osobit način odredio vlasništvo nad stablima maslina i stvarao pravni dualitet – odvojenost pravnog režima zemljišta s jedne strane i režima stabala s druge strane. Time je odstupio od dugotrajne primjene načela superficies solo cedit koju je po uzoru na rimsko pravo poznavalo pravo Rapske općine. U radu autor je analizirao taj pravni običaj u svekolikom kontekstu u kojem se pojavio, ali i s gledišta drugih koji su ga odredili. U članku autor propituje i analizira dualitet pravnog režima zemljišta i stabala maslina s gledišta Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch, zakonodavstva Kraljevine Jugoslavije i pozitivnog stvarnopravnog uređenja Republike Hrvatske. Autor razmatra njegovu pozitivnopravnu relevantnost s gledišta §§ 75. i 76. Zakona o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga donesenog 1930. godine u Kraljevini Jugoslaviji te čl. 389. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Ključne riječi
Lun; otok Pag; stabla maslina; dualitet; superficies solo cedit; običajno pravo

Hrčak ID: 116279

URI
https://hrcak.srce.hr/116279

Don Frane Bulić i pokušaj obnove Ninske biskupije

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No. 55, 2013.

Izvorni znanstveni članak

Don Frane Bulić i pokušaj obnove Ninske biskupije

Zvjezdan Strika ; Augsburg, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB)

Sažetak
Zaslužni hrvatski arheolog don Frane Bulić (1846.-1934.) pratio je budno zbivanja u Hrvatskoj poslije I. svjetskog rata i nestanka Habsburške monarhije; njemu nisu ostale neprimijećene potrebe puka i svećenstva onog dijela Zadarske nadbiskupije koji je pripadao Kraljevini SHS, dok je grad Zadar Rapallskim ugovorom (12. studenog 1920. godine) bio priključen Kraljevini Italiji. Osjećajući potrebu uspješnije i djelotvornije pastorizacije, smatrao je don Frane potrebnim utemeljenje jednog novog biskupskog sjedišta u samom zaleđu Zadra. Povezujući pastoralne i povijesne razloge, mogao bi prema njegovu mišljenju to biti Nin, Pag ili Biograd, odnosno najbolje rješenje u tom trenutku bilo bi oživljavanje Ninske i Biogradske biskupije u sklopu jedne jedinstvene Ninsko-biogradske biskupije sa sjedištem u gradu Biogradu na Moru. Kako bi potakao ovu ideju, poslao je don Frane 20. prosinca 1933. godine predstavku katoličkom episkopatu u Zagrebu, a jednu je kopiju proslijedio nunciju Hermenegildu Pelegrinettiju u Beograd. Original Bulićeve postavke najvjerojatnije je zagubljen, ali je jedan prijepis načinio don Ante Letinić (1899.-1945.) u svojem elaboratu „Akcija svećenstva bivše Zadarske nadbiskupije za obnovu, nezavisnost i cjelovitost Ninske biskupije“ i iz njegova se prijepisa ovdje po prvi put objavljuje.

Ključne riječi
Frane Bulić; Ninska biskupija; obnova Ninske biskupije; Zadarska nadbiskupija; uspostava Ninsko-biogradske biskupije

Hrčak ID: 112419

URI
https://hrcak.srce.hr/112419

Petricioli Ivo - Još o Pavlu iz Sulmone - graditelju pročelja crkve u Starom Pagu

Ars Adriatica, No. 3, 2013.

Izvorni znanstveni članak

Još o Pavlu iz Sulmone - graditelju pročelja crkve u Starom Pagu

Petricioli Ivo ; Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti

Puni tekst: hrvatski, pdf (741 KB)

Sažetak
Pročelje crkve u Starom Pagu (mjestu gdje se nalazio srednjovjekovni grad prije gradnje današnjeg Paga) sagradio je i ukrasio reljefima majstor Pavao iz Sulmone 1392. godine, kako svjedoči uklesan natpis. Autor, koji se i ranije bavio tim umjetnikom, iznosi pregled njegova djelovanja prema podacima iz zadarskog bilježničkog arhiva. Pavao je u Zadru sagradio nadgrobni spomenik nadbiskupu Nikoli Matafaru 1386. godine, sagradio svetište u crkvi Sv. Mihovila i sakristiju u crkvi Sv. Spasitelja 1388., radio u samostanu Sv. Krševana 1389. i obvezao se sagraditi raskošnu kapelu Sv. Šimuna uz crkvu Sv. Marije Velike 1300. godine. Od zadarskih radova sačuvali su se dijelovi Matafarova spomenika i svetišta crkve Sv. Mihovila. Uspoređujući paške reljefe i Matafarov spomenik s raznim zadarskim reljefima, autor ih atribuira Pavlu. Ujedno prvi put objavljuje jedan dosad nepoznat ugovor između Pavla i pomoćnika, nedavno pronađeni ulomak s ljudskim likom koji pripada Matafarovu spomeniku, te tri kipa što mu se mogu pripisati, a ranije su bila nedostupna.

Ključne riječi
Pavao iz Sulmone; Zadar; Pag; gotičko kiparstvo

Hrčak ID: 112100

URI
https://hrcak.srce.hr/112100

MEDONOSNO BILJE KAMENJARSKIH PAŠNJAKA OTOKA KRKA, CRESA I PAGA

Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, Vol. 75 No. 1, 2013.

Izvorni znanstveni članak

MEDONOSNO BILJE KAMENJARSKIH PAŠNJAKA OTOKA KRKA, CRESA I PAGA

Mihaela Britvec
Ivica Ljubičić
Rosana Šimunić

Puni tekst: hrvatski, pdf (1002 KB)

Sažetak
Tijekom istraživanja samonikle flore kamenjarskih pašnjaka otoka Krka,
Cresa i Paga zabilježeno je ukupno 56 medonosnih biljnih svojti (55 vrsta i 1 podvrsta) koje pripadaju u 23 porodice. Vrstama najbrojnije porodice su Lamiaceae (11 vrsta), Fabaceae (9 vrsta) i Rosaceae (5 vrsta). Najvažnije medonosne biljke su: Salvia officinalis, Marrubium vulgare, Spartium junceum, Echium vulgare, Echium italicum i Rubus ulmifolius.

Ključne riječi
medonosno bilje; samonikla flora; kamenjarski pašnjaci; Krk; Cres; Pag

Hrčak ID: 108601

URI
https://hrcak.srce.hr/108601

Knjiga o gospodarstvu otoka Paga

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No. 54, 2012.

Recenzija, Prikaz slučaja

Knjiga o gospodarstvu otoka Paga

Marjan Diklić ; Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Zadar, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (57 KB)

Sažetak
Prikaz: Šime Tome PERIČIĆ, "Razvitak gospodarstva otoka Paga u prošlosti", Ogranak Matice hrvatske, Pag, 2012., 209 str.

Hrčak ID: 94505

URI
https://hrcak.srce.hr/94505

Prostorna percepcija istočnojadranskih otoka u očima stranih putnika od XVI. do XVIII. stoljeća

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No. 54, 2012.

Izvorni znanstveni članak

Prostorna percepcija istočnojadranskih otoka u očima stranih putnika od XVI. do XVIII. stoljeća

Milorad Pavić ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (12 MB)

Sažetak
U ovom se radu razmatra viđenje otoka i otočnoga prostora u očima stranih putnika tijekom ranog novog vijeka. Obradom brojnih izvora nastojalo se proniknuti u glavne razloge njihove, najčešće krive percepcije u onodobnim svjedočanstvima i ukazati na ključne momente u promjeni takva viđenja. Može se kazati da je isprva to viđenje bilo pod utjecajem kasnosrednjovjekovnih portulana, ali i opterećeno naslijeđem iz antike, posvjedočenim na brojnim kartama s konca XV. i iz prve polovine XVI. stoljeća. Do osjetnog pomaka u vjerodostojnijem percipiranju istočnojadranske obale i otoka dolazi od sredine XVI. stoljeća, kada nastaju brojna putopisna djela u kojima se opisuje spomenuti prostor, uz brojne kartografske prikaze koji su omogućili da se prikazani geografski objekti potvrđuju u plovidbenoj praksi i po potrebi korigiraju. Ipak, za osjetniji napredak u tom pravcu trebat će sačekati kraj XVII. stoljeća, kada dolazi do sustavnih prikupljanja podataka s terena, prvenstveno za potrebe karata, ali su te korigirane informacije vrlo brzo proširene i na tekstove geografskih djela. Konačno, u drugoj polovini XVIII. stoljeća, usavršavanjem mjerničkih tehnika i drugačijim vrjednovanjem i tretmanom površinskih oblika, prostor se otoka počinje sagledavati u svojoj cjelini, omogućujući tako stvaranje realne slike o veličini otočnoga prostora.

Ključne riječi
jadranski otoci; prostorna percepcija; geografsko-statistički opisi; putopisi; rani novi vijek

Hrčak ID: 94336

URI
https://hrcak.srce.hr/94336

Pretraživanje

Aktualno:

Istaknuto

Arhiva bloga

Wikipedia