Izvorni znanstveni članak
Florni sastav ovčarskih pašnjaka otoka Paga
Ivica Ljubičić 
orcid.org/0000-0001-6109-6016 ; Zavod za poljoprivrednu botaniku, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska 
Mihaela Britvec
Boro Mioč
Zvonimir Prpić
Vesna Pavić
Ivan Vnučec
| Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) | str. 269-277 |
Sažetak
Ovce na otoku Pagu primarno se uzgajaju radi proizvodnje mlijeka koje se prerađuje u glasoviti punomasni, tvrdi ovčji - paški sir. Uz genotip, hranidba je jedan od najvažnijih čimbenika koji se odražava na količinu i kemijski sastav ovčjeg mlijeka, a s obzirom da je paša najzastupljenija u godišnjem obroku paških ovaca, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi sastav samonikle vaskularne flore kamenjarskih pašnjaka otoka Paga. Istraživanja su provedena u vegetacijskim sezonama 2005. i 2006. godine na osam lokaliteta, a površina pojedinačne istraživane plohe bila je 30x30 metara, smještene od jugoistoka prema sjeverozapadu otoka. Utvrđena je 331 biljna svojta (296 vrsta, 34 podvrste i 1 varijetet) u okviru 201 roda i 51 porodice. Pritom je 287 svojti prethodno već bilo zabilježeno i ovim istraživanjem potvrđeno, dok su 44 svojte novootkrivene na istraživanom području. Broj svojti po pojedinoj istraživanoj plohi varirao je od 70 do 144, a koeficijent sličnosti po Jaccardu između ploha kretao se od 0,65 do 0,81. Najzastupljenije svojte kamenjarskih pašnjaka pripadaju porodicama Poaceae, Asteraceae, Fabaceae, Lamiaceae i Liliaceae. Fitogeografskom analizom utvrđena je najveća zastupljenost mediteranskoga flornog elementa (52,6 %). Dominacija životnog oblika Hemicryptophyta (37,2 %) karakteristična je za travnjačku floru, a relativno velika zastupljenost Therophyta (31,7 %) upućuje na velik utjecaj eumediteranske zone.
Ključne riječi
otok Pag; paška ovca; kamenjarski pašnjaci; florni sastav
Hrčak ID: 94303