Aktualno:
-
Don Blaž Karavanić - Građa za povijest grada i otoka Paga [pdf, izvor internet] -
Natura Croatica : Periodicum Musei Historiae Naturalis Croatici, Vol. 7 No. 2, 1998. Izvorni znanstveni članak Cochlostoma elegans (Cles...
-
Zbirka Matičnih knjiga Državnog arhiva u Zadru (HR-DAZD-378) trenutno broji oko 2400 knjiga krštenih (rođenih), umrlih i vjenčanih. U vlasti... -
Don Dario Tičič - Sv. Kvirin
Vitomir Belaj, Goran Pavel Šantek - Paški sveti trokut
Izvorni znanstveni članak
Paški sveti trokut
Vitomir Belaj
Goran Pavel Šantek
| Puni tekst: hrvatski, pdf (491 KB) | str. 153-183 | citiraj |
Sažetak
U ovome su članku iznijeti rezultati nastavka istraživanja topografskih struktura prahrvatskoga (praslavenskoga) poganstva, prikazani godine 2005. u Mošćenicama u radu Mit u prostoru (Belaj 2006). Utvrđene su tri točke praslavenskoga svetog prostora na Pagu (crkve sv. Vida, sv. Jurja sjeverno od Paga i Blažene Djevice Marije u Starome Gradu) koje tvore trokut u parametrima što ih je utvrdio Pleterski (1996b): kut kod sv. Vida iznosi 21°, a dvije se stranice trokuta odnose približno kao 1:√2. Tome valja dodati nekoliko pojedinosti koje učvršćuju pretpostavku da taj trokut na Pagu predstavlja trag praslavenskoga bogoštovlja.
Ključne riječi
Pag; mitologija; Slaveni; svjetonazor
Hrčak ID: 17529
Mirjana Matijević Sokol - Marko Lauro Ruić (1736-1808) kao sakupljač i obrađivač diplomatičke građe
Izvorni znanstveni članak
Marko Lauro Ruić (1736-1808) kao sakupljač i obrađivač diplomatičke građe
Mirjana Matijević Sokol
| Puni tekst: hrvatski, pdf (135 KB) | str. 21-33 | citiraj |
Sažetak
Marko Lauro Ruić (1736-1808), paški notar i kotarski sudac, ninski kancelar i plemić prikupio je i obradio diplomatičke dokumente koji se tiču Paga i Nina. Isprave je u integralnom obliku uvrstio u historiografsko djelo o prošlosti Paga, a sastavio je i Paški diplomatarij. Pripisuje mu se rukopis poznat pod nazivom Privileggi della Magnifica Comunità di Nona. Taj je diplomatarij sastavljen vjerojatno za interes novih ninskih plemića u trenutku ulaska austrijske vlasti u Nin.
Ključne riječi
Marko Lauro Ruić; isprave; diplomatarij; srednji vijek; Pag; Nin
Hrčak ID: 6229
Prikaz morske faune otoka Paga (Jadransko more, Hrvatska)
Izvorni znanstveni članak
Prikaz morske faune otoka Paga (Jadransko more, Hrvatska)
D. Zavodnik
M. Legac
T. Gluhak
| Puni tekst: engleski, pdf (931 KB) |
Sažetak
Prema navodima objavljenih izvora i rezultata naših istraživanja na području otoka Paga zabilježene su 552 svojte bentoske i pelagičke faune mora. Uz obale Paga su na|ene i neke vrste riba i sisavaca stanovnika otvorenog mora. Preporuča se lokalna zaštita konjina, tj. školjkaša iz roda Glycimeris.
Ključne riječi
morska fauna; otok Pag; Jadransko more
Hrčak ID: 5158
Magdalena Skobla - Ranosrednjovjekovni ciborij iz Novalje
Radovi Instituta za povijest umjetnosti, No. 29, 2005.
Izvorni znanstveni članak
Ranosrednjovjekovni ciborij iz Novalje
Magdalena Skoblar ; Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru, Hrvatska
| Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) |
Ključne riječi
ciborij; Novalja; rani srednji vijek; skulptura; Pag
Hrčak ID: 223943
Ivan Ljubičić Mihaela Britvec - Rijetke i ugrožene biljke otoka Paga
Izvorni znanstveni članak
Rijetke i ugrožene biljke otoka Paga
Ivan Ljubičić
Mihaela Britvec
| Puni tekst: hrvatski, pdf (210 KB) | str. 31-41 |
Sažetak
Rijetka i ugrožena vaskularna flora otoka Paga analizirana je s obzirom na primjenu kategorija ugroženosti iz 1994. i 2005. godine. S obzirom na katego-rizaciju ugroženosti iz 2005. godine, za otok Pag zabilježene su 33 vrste i pod-vrste ugroženih biljaka. Od 33 svojte (vrste i podvrste), osam je kritično ugrože-no (CR), sedam je ugroženo (EN), a 18 svojti pripada kategoriji osjetljivih (VU).
Ključne riječi
flora; rijetke biljke; ugrožene biljke; kategorije ugroženosti; otok Pag
Hrčak ID: 3620
I. Mihoci M. Šašić - Novi nalazi leptira dalmatinskog okaša, Proterebia afra dalmata (Godart, [1824]) (Lepidoptera, Satyrinae) u Hrvatskoj
Izvorni znanstveni članak
Novi nalazi leptira dalmatinskog okaša, Proterebia afra dalmata (Godart, [1824]) (Lepidoptera, Satyrinae) u Hrvatskoj
I. Mihoci
M. Šašić
| Puni tekst: engleski, pdf (198 KB) | str. 121-129 |
Sažetak
U radu se navode nova saznanja o rasprostranjenosti rijetke vrste leptira Proterebia afra dalmata (Godart, [1824]) duž dalmatinske obale u Hrvatskoj. Svojta je novozabilježena na sedam nalazišta: kod Lozovca u blizini Nacionalnog Parka »Krka«, u okolici glavnog izvora rijeke Cetine, kraj Velog Blata na otoku Pagu, te na četiri lokaliteta na sjevernoj ekspoziciji masiva Biokova između Lončara, Kaoca i Turije, koji se nalaze unutar granica Parka Prirode »Biokovo«. Raspravlja se o rasprostranjenosti te karakteristikama staništa ove ugrožene svojte.
Ključne riječi
Proterebia afra dalmata; leptiri; Satyrinae; rasprostranjenost; Hrvatska
Hrčak ID: 8222
Vanjština paške ovce
Izvorni znanstveni članak
Vanjština paške ovce
Vesna Pavić
Boro Mioč
Zdravko Barać
Ivan Vnučec
Velimir Sušić
Neven Antunac
Dubravka Samardžija
| Puni tekst: hrvatski, pdf (146 KB) | str. 83-90 |
Sažetak
Zavod za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski stočarski centar nositelji su projekta kojemu je cilj genetsko definiranje i utvrđivanje vanjštine hrvatskih izvornih pasmina ovaca. Za tu su namjenu izvršene komisijske ocjene vanjštine paških ovaca i uzete tjelesne mjere od ukupno 379 grla iz 4 stada u vlasništvu obiteljskih gospodarstava koja se tradicionalno bave ovčarstvom na otoku Pagu. Ovce su bile različite dobi, spola i uzrasta. Nakon pojedinačnih procjena dobi po zubima i utvrđivanja spola, sva su grla podijeljena u sljedeće skupine: 1. šilježice prosječne dobi oko 15 mjeseci; 2. mlade ovce u dobi između 2 i 3,5 godine; 3. odrasle ovce u dobi iznad 3,5 godine; 4. ovnovi. Prosječna visina grebena odraslih ovaca iznosila je 56,14 cm, dužina trupa 64,27 cm, širina prsa 17,11 cm, dubina prsa 28,98 cm, opseg prsa 83,26 cm, opseg cjevanice 7,04 cm i tjelesna masa 43,05 kg. Utvrđeno je da današnje paške ovce imaju veći tjelesni okvir i tjelesnu masu u odnosu na ranija istraživanja (prije 50 i više godina). Šilježice su imale u prosjeku 99,86% visine grebena i 98,63% dužine trupa odraslih ovaca, te 79,65% završne tjelesne mase. Utvrđen je značajan utjecaj spola na tjelesni okvir, te su ovnovi bili znatno razvijeniji u odnosu na ovce.
Ključne riječi
paška ovca; vanjština; konformacija trupla; tjelesne mjere
Hrčak ID: 1948
Silvana Vranić - Glagolski oblici u govoru Metajne na otoku Pagu
Izvorni znanstveni članak
Glagolski oblici u govoru Metajne na otoku Pagu
Silvana Vranić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) | str. 203-241 | citiraj |
Sažetak
U radu se na temelju terenskoga istraživanja utvrđuju spregovne vrste, analiziraju morfološke osobitosti glagolskih oblika i njihove morfonološke alternacije, uključujući i prozodijske, te se donose akcenatski tipovi glagola u mjesnome govoru Metajne na otoku Pagu.
Ključne riječi
čakavsko narječje; govor Metajne; morfološke značajke glagolskih oblika; spregovne vrste; akcenatski tipovi
Hrčak ID: 9475
Marisa Katić Piljušić - Rukopisna ostavština bilježnika i povjesničara Marka Laura Ruića
Stručni rad
Rukopisna ostavština bilježnika i povjesničara Marka Laura Ruića
Marisa Katić Piljušić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (145 KB) | str. 307-324 |
Sažetak
Najpoznatiji notar s otoka Paga, Marko Lauro Ruić, ostavio je iza sebe velik broj rukopisa u kojima je tijekom posljednjih desetljeća 18. stoljeća prepisao stare spise, što su se u to vrijeme čuvali u Gradskom arhivu u Pagu, prevodio knjige iz povijesti ili opisivao društveni i politički život na svome otoku. Neki od tih starih spisa kasnije su se izgubili pa su Ruićevi prijepisi danas sasvim pouzdana zamjena za originale. Posebno su zanimljive genealogije u kojima su vješto nacrtani grbovi obitelji, grada, crkvenih institucija ili osoba, bratovština i drugih zajednica u Pagu. U povijesnim pregledima ima zemljopisnih karata otoka Paga i okolnih područja, planova grada, crteža crkava i zgrada koje je izradio vlastitom rukom, a naslovne stranice ukrasio vinjetama s grbovima i geslom na latinskom jeziku. Za života ništa nije tiskao niti objavio, a nakon njegove smrti rukopisi su ostali u vlasništvu nasljednika, koji su ih posuđivali povjesničarima ili prodavali. To je razdoblje u kojemu se nekim knjigama izgubio svaki trag. U drugoj polovini 19. stoljeća počinje rasti interes za Ruićeva djela pa Namjesništvo u Zadru nastoji otkupiti rukopise od nasljednika, a pojavljuju se i prvi prepisivači “Ruićeve historije”. Početkom 20. stoljeća najveći broj sačuvanih rukopisa već se nalazi u knjižnici Državnog arhiva u Zadru (nastaloj od knjižnice Namjesništva), a drugi su, uključujući i prijepise, u Znanstvenoj knjižnici u Zadru te u knjižnicama u Zagrebu i Splitu. Neke knjige sačuvane su samo u prijepisima, a nekima su poznati samo naslovi, koji se spominju na različitim mjestima. Kako ne postoji nijedna cjelovita bibliografija Ruićevih djela, danas je teško zaključiti što je još izgubljeno i gdje bi se to moglo tražiti. Ideja za ovaj rad nastala je prigodom održavanja znanstvenog skupa o M. L. Ruiću u Pagu 1996. godine, kada je autorica priredila izložbu Ruićevih rukopisa koji se čuvaju u knjižnici Državnog arhiva i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Tada je napisala pregled dostupne Ruićeve ostavštine i pridodala mu katalog rukopisa koji su joj bili dostupni. Rad je rezultat dodatnih istraživanja rukopisne ostavštine M. L. Ruića.
Ključne riječi
Marko Lauro Ruić; rukopisna ostavština
Hrčak ID: 12082
Silvana Vranić - O FONOLOŠKOME SUSTAVU MJESNOGA GOVORA METAJNE
Izvorni znanstveni članak
O FONOLOŠKOME SUSTAVU MJESNOGA GOVORA METAJNE
Silvana Vranić 
orcid.org/0000-0002-3033-9625 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska 
| Puni tekst: hrvatski, pdf (9 MB) | str. 111-136 | ||
| Puni tekst: engleski, pdf (9 MB) | str. 135-136 | ||
| Puni tekst: talijanski, pdf (9 MB) | str. 136-136 |
Sažetak
U tekstu su analizirane jezične značajke koje mjesni govor Metajne određuju dijelom sjeverozapadnoga makrosustava paških govora. Opis obuhvaća: fonološki inventar, distribuciju, povijesni izvod vokalizma, kosonantizma i prozodije.
Ključne riječi
/
Hrčak ID: 62049
Sanj Vulić - NARJEČNA I DIJALEKATNA PRIPADNOST GOVORA POVLJANE NA OTOKU PAGU
Izvorni znanstveni članak
NARJEČNA I DIJALEKATNA PRIPADNOST GOVORA POVLJANE NA OTOKU PAGU
Sanj Vulić ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
| Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) | str. 91-98 | citiraj | |
| Puni tekst: engleski, pdf (3 MB) | str. 98-98 | citiraj | |
| Puni tekst: talijanski, pdf (3 MB) | str. 98-98 | citiraj |
Sažetak
Narječna i dijalekatna pripadnost povljanskoga govora u ovom se radu razmatra na temelju do sada objavljenih radova te na temelju rukopisnih radova o paškim govorima iz pera različitih autora, a posebice na temelju leksičke građe i govornih primjera, tj. egzemplifikacija u rukopisnom Rječniku govora Povljane na otoku Pagu autora Ante Tičića. Zbog čakavske akcentuacije i ikavskoga refleksa jata govor se svrstava u južnočakavski ikavski dijalekt.
Ključne riječi
/
Hrčak ID: 62047
Ivan GOLUB - Hrvatski teolozi XVII. stoljeća
Izvorni znanstveni članak
Hrvatski teolozi XVII. stoljeća
Ivan GOLUB
| Puni tekst: hrvatski, pdf (18 MB) | str. 729-776 | Sažetak |
Teologija 17. stoljeća je zadana teologija. Zadanost proizlazi iz u prethodnom stoljeću održanoga Tridentskoga koncila. Količinski bujna kakvosno je oskudna. Doba je to teoloških, osobnosti koje su udruživale u sebi teološku pluridisciplinarnost. Teologiju toga doba se bolje sagledava kroz teologe nego kroz teološke discipline. Školska teologija je zadana teologija, a neškolska tražilačka. Hrvatska se nalazi na razmeđu Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, na presjecištu konfesionalnih putova katoličanstva, pravoslavlja i protestantizma uz prisutnost islama. To se odrazuje i na njenoj teologiji. Za svaki je narod ne samo vjerski nego i kulturni događaj prvi cjeloviti prijevod Svetoga Pisma. Bartol Kašić (Pag 1575.-Rim 1650.) sačinio je prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski s Vulgate, koji je Urban VIII, oslanjajući se na zaključke u tu svrhu osnovanoga povjerenstva proglasio (1634.) suvišnim. Tiskan je istom 1999. Priređivači glagoljskih liturgijskih knjiga bili su Rafael Levaković i Ivan Paštrić. Marko Antun de Dominis, hrvatski Domnianich (Rab 1560.-Rim 1624.) teolog je pomirenja s kršćanskim Zapadom. U djelu »De Republica Ecclesiastica« (London 1617.) zastupa aristokratsko biskupsko kolegijalno ustrojstvo Crkve nasuprot papinskom monarhijskom ustroju. I u tome vidi ključ prevladavanja raskola i za sjedinjenje svih kršćanskih Crkava. Juraj Križanić (Obrh 1617. ili 1618.-Beč 1683.) teolog je pomirenja s kršćanskim Istokom. Ostajući katolikom priznaje crkvenost ruskom pravoslavlju. Rukopisno djelo »Bibliotheca Schismaticorum Universa« predstavlja sumu kontroverzija za pravoslavne kao što Bellarminove »Controversiae verae fidei« predstavljaju sumu kontroverzija s protestantima. Obojica su preteće II. vatikanskog Koncila koji je naglasio kolegijalnost biskupa i crkvenost kršćanskih Crkava. Ivan Paštrić (Poljica kod Splita 1636.-Rim 1708.), polihistor i profesor polemičke teologije na Urbanovom zavodu u Rimu, vrsni hebrejist, preteča je dijaloga s religijama. Stjepan Gradić (Dubrovnik 1613.-Rim 1683.), prefekt Vatikanske biblioteke, teolog je moralne teologije na granicama s filozofijom, Benedikt Rogačić (Dubrovnik 1646.-Rim 1719.) teolog je duhovnog bogoslovlja u poetskom obliku. Kajetan Vićić Riječanin izraziti je predstavnik i preteča poetske teologije spjevom o Mariji »Jesseis« (Prag 1700.) i poetskim zbornikom »Sacer Helicon« (Padova 1686.). Lovro Grizogon (Split 1590.-Trst 1650.) autor je prve mariološke enciklopedije u tri sveska. »Kapilarna teologija«, ona naime koja velike žile teologije pretače u kapilare u katekizme, pobožno i propovjedno štivo ima u 17. stoljeću dosta predstavnika od Aleksandra Komulovića, preko Matije Divkovića do Jurja Habdelića. Teologija kod Hrvata u 17. stoljeću je razmjerno bogata. Količinski i kakvosno. Dala je, uz školske teologe, teologe pomirenja, iskonske mislioce, poetske i profetske glasove, preteče ekumenizma i međureligijskoga dijaloga, preteče II. vatikanskog koncila.
Ključne riječi
teologija; barok; 17. stoljeće; ekumenizam; Biblija; teologija pomirenja; poetska teologija; mariologija; katekizmi; glagoljske liturgijske knjige; B. Kašić; M. A. de Dominis; J. Križanić; I. Paštrić; B. Rogačić; M. Divković; K. Vičić; J. Habdelić
Hrčak ID: 27505
URI
https://hrcak.srce.hr/27505
Stanko Piplović - Prilog poznavanju dalmatinskih solana u XIX. stoljeću
Izvorni znanstveni članak
Prilog poznavanju dalmatinskih solana u XIX. stoljeću
Stanko Piplović
| Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) | str. 309-326 | citiraj |
Sažetak
Na osnovi katastarskih planova iz prve polovice XIX. stoljeća, službenih upravnih shematizama i drugih kasnijih vijesti, autor iznosi nove podatke o izgledu i promjenama koje su nastale na solanama u Dalmaciji kroz stotinjak godina austrijske uprave pokrajinom. Priloženi planovi, koji dosada nisu objavljivani, imaju posebnu dokumentarnu vrijednost jer prikazuju točan raspored i veličinu pojedinih kompleksa u samom početku razmatranog razdoblja. Tekstualni dodatci toj dokumentaciji nisu u potpunosti sačuvani, ali i ovako krnji omogućavaju dobar uvid u novo stanje koje se bitno razlikovalo od onoga iz vremena venecijanske uprave.
Hrčak ID: 12135
Davor Frankulin Travaš - Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. stoljeća
Stručni rad
Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. stoljeća
Davor Frankulin Travaš
| Puni tekst: hrvatski, pdf (273 KB) | str. 97-127 |
Sažetak
U ovome radu autor na osnovi pojedinih arhivskih izvora i literature donosi prezimena plemića, građana i pučana grada i otoka Raba koja se u zapisima pojavljuju od XV. do XVIII. stoljeća.
Hrčak ID: 12127
Miroslav Granić - “Norma nobilium generalis consilii civitatis Paghi” iz 1455. godine
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No. 45, 2003.
Izvorni znanstveni članak
“Norma nobilium generalis consilii civitatis Paghi” iz 1455. godine
Miroslav Granić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (231 KB) | str. 71-96 |
Sažetak
U srednjem vijeku, u doba kada su se na hrvatskoj obali formirale gradske komune po europskom sustavu, plemstvo je bilo onaj društveni sloj koji je upravljao sudbinom tih gradova. Povezano međusobno u razna vijeća, bilo je klasno odvojeno od puka, a takav povlašteni položaj i materijalno stanje dozvoljavalo mu je da slijedi sva kulturna zbivanja u drugim većim središtima na suprotnoj obali Jadrana. Pag nije ušao u srednji vijek kao grad koji je sačuvao svoj životni kontinuitet iz antike, već je glavno naselje na otoku žilavom borbom uspjelo steći gradski status, a njegovo Vijeće formiralo se od starih hrvatskih porodica naseljenih na otoku, što gradu i otoku daje posebnu osobitost i samosvojnost. Plemićki je stalež nastao “zatvaranjem” Velikog vijeća 1433. godine, a prava i povlastice paškog plemstva utvrđene su brojnim uredbama u općinskom statutu.
Hrčak ID: 12126
Silvana Vranić - Hrvatski dijalektološki zbornik, No. 12, 2003.
Izvorni znanstveni članak
Iz sintakse paških čakavskih govora
Silvana Vranić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
| Puni tekst: hrvatski, pdf (676 KB) | str. 151-167 |
Sažetak
U radu su analizirane sintaktičke značajke: uporaba padeža, vrsta riječi i glagolskih oblika, sročnost te položaj glagolskih i zamjeničkih klitika u čakavskim paškim govorima.
Ključne riječi
čakavsko narječje; paški govori; sintaksa; uporaba padeža; vrsta riječi i glagolskih oblika
Hrčak ID: 168572
Josip Faričić - Otok Pag na starim kartografskim prikazima
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/geoadria.95
Otok Pag na starim kartografskim prikazima
Josip Faričić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) | str. 47-126 |
Sažetak
Prostorno-funkcionalna dvojnost te prirodno-geografska raznolikost otoka Paga posljedica je međudjelovanja ključnih prirodnih čimbenika (krški reljef i bura) i društveno-gospodarskog razvitka u dva različita regionalna (administrativna) okvira: u paškoj i rapskoj komuni. Kontaktni geografski položaj otoka na razmeđu Kvarnera i Dalmacije utjecao je i na osnovne smjernice historijsko-geografskog razvitka. Na temelju kritičke analize starih kartografskih prikaza moguće je velikim dijelom pratititi prevladavajuće prostorne procese koji su utjecali na oblikovanje specifičnoga otočnog krajolika te na veze sa susjednim područjima Ravnih kotara, Velebita te kvarnerskih i ostalih zadarskih otoka.
Ključne riječi
otok Pag (Hrvatska); historijska geografija; karta; kartografija
Hrčak ID: 9628
Jurak, Nevenka - Puni tekst nije (trenutno op. P.A.G.) dostupan.
Jurak, Nevenka
Recenzija, Prikaz slučaja
Obnovljeni Život, Vol. 57, No. 3, 2002.
Cjeloviti tekst:
Hrčak ID: 1291
Pretplati se na:
Postovi (Atom)