Izvorni znanstveni članak
Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija
Milorad Pavić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) | str. 173-194 |
Sažetak
Problemu pomorskih plovidbenih ruta Jadranom u ranim stoljećima novog vijeka nije se u hrvatskoj historiografiji pridavalo dovoljno pažnje. U nastojanju da pridonese boljem poznavanju tog problema, autor je prvenstveno koristio izolar "Viaggio da Venetia a Costantinopoli" talijanskog renesansnog pisca i geografa Giuseppea Rosaccija. Znanstvenom obradom teksta i kartografskih prikaza prezentiranih u izolaru, mogli su se dosta uspješno odrediti uobičajeni pravci pomorskih plovidbenih ruta Jadranom tijekom 16. i 17. st. Plovidbeni pravac započinjao je u Veneciji, najvažnijem pomorsko-trgovačkom centru na Jadranu. Zbog izloženosti jakim vjetrovima u Mletačkom zaljevu brodovi bi svoj put nastavljali ploveći uz sjevernotalijansku obalu. Nadomak otočića Sv. Nikola navigacijski pravac vodio je dalje duž zapadne obale Istre, s važnijim uporišnim punktovima u Rovinju i Puli. Izbivši na krajnji jug istarskog poluotoka, plovidba se nastavljala kroz Osorski tijesnac, te uz vanjski niz sjevernojadranskih otoka (Silba, Ist, Molat), odnosno od sjevernohrvatskog primorja uz veće otoke Krk, Rab i Pag, dalje prema jugu. Alternativni plovidbeni pravac uz hrvatsko kopno, od Istre u Podvelebitski kanal u ovom periodu nije bio mnogo korišten, naročito zbog opasnosti od senjskih uskoka. Gledano u cjelini, pomorski plovidbeni pravci sjevernim Jadranom, u gotovo nepromijenjenim uvjetima plovidbe brodova na jedra, manje-više su ostali isti. Ono što se mijenjalo u datom povijesnom trenutku bila je važnost pojedine plovidbene rute, a samim time i značenje uporišnih točaka na njima.
Hrčak ID: 12197