Pretraživanje

Aktualno:

|

Ivan GOLUB - Hrvatski teolozi XVII. stoljeća

 


Izvorni znanstveni članak

Hrvatski teolozi XVII. stoljeća

Ivan GOLUB

Puni tekst: hrvatski, pdf (18 MB)str. 729-776
Sažetak


Teologija 17. stoljeća je zadana teologija. Zadanost proizlazi iz u prethodnom stoljeću održanoga Tridentskoga koncila. Količinski bujna kakvosno je oskudna. Doba je to teoloških, osobnosti koje su udruživale u sebi teološku pluridisciplinarnost. Teologiju toga doba se bolje sagledava kroz teologe nego kroz teološke discipline. Školska teologija je zadana teologija, a neškolska tražilačka. Hrvatska se nalazi na razmeđu Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, na presjecištu konfesionalnih putova katoličanstva, pravoslavlja i protestantizma uz prisutnost islama. To se odrazuje i na njenoj teologiji. Za svaki je narod ne samo vjerski nego i kulturni događaj prvi cjeloviti prijevod Svetoga Pisma. Bartol Kašić (Pag 1575.-Rim 1650.) sačinio je prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski s Vulgate, koji je Urban VIII, oslanjajući se na zaključke u tu svrhu osnovanoga povjerenstva proglasio (1634.) suvišnim. Tiskan je istom 1999. Priređivači glagoljskih liturgijskih knjiga bili su Rafael Levaković i Ivan Paštrić. Marko Antun de Dominis, hrvatski Domnianich (Rab 1560.-Rim 1624.) teolog je pomirenja s kršćanskim Zapadom. U djelu »De Republica Ecclesiastica« (London 1617.) zastupa aristokratsko biskupsko kolegijalno ustrojstvo Crkve nasuprot papinskom monarhijskom ustroju. I u tome vidi ključ prevladavanja raskola i za sjedinjenje svih kršćanskih Crkava. Juraj Križanić (Obrh 1617. ili 1618.-Beč 1683.) teolog je pomirenja s kršćanskim Istokom. Ostajući katolikom priznaje crkvenost ruskom pravoslavlju. Rukopisno djelo »Bibliotheca Schismaticorum Universa« predstavlja sumu kontroverzija za pravoslavne kao što Bellarminove »Controversiae verae fidei« predstavljaju sumu kontroverzija s protestantima. Obojica su preteće II. vatikanskog Koncila koji je naglasio kolegijalnost biskupa i crkvenost kršćanskih Crkava. Ivan Paštrić (Poljica kod Splita 1636.-Rim 1708.), polihistor i profesor polemičke teologije na Urbanovom zavodu u Rimu, vrsni hebrejist, preteča je dijaloga s religijama. Stjepan Gradić (Dubrovnik 1613.-Rim 1683.), prefekt Vatikanske biblioteke, teolog je moralne teologije na granicama s filozofijom, Benedikt Rogačić (Dubrovnik 1646.-Rim 1719.) teolog je duhovnog bogoslovlja u poetskom obliku. Kajetan Vićić Riječanin izraziti je predstavnik i preteča poetske teologije spjevom o Mariji »Jesseis« (Prag 1700.) i poetskim zbornikom »Sacer Helicon« (Padova 1686.). Lovro Grizogon (Split 1590.-Trst 1650.) autor je prve mariološke enciklopedije u tri sveska. »Kapilarna teologija«, ona naime koja velike žile teologije pretače u kapilare u katekizme, pobožno i propovjedno štivo ima u 17. stoljeću dosta predstavnika od Aleksandra Komulovića, preko Matije Divkovića do Jurja Habdelića. Teologija kod Hrvata u 17. stoljeću je razmjerno bogata. Količinski i kakvosno. Dala je, uz školske teologe, teologe pomirenja, iskonske mislioce, poetske i profetske glasove, preteče ekumenizma i međureligijskoga dijaloga, preteče II. vatikanskog koncila.

Ključne riječi
teologijabarok17. stoljećeekumenizamBiblijateologija pomirenjapoetska teologijamariologijakatekizmiglagoljske liturgijske knjigeB. KašićM. A. de DominisJ. KrižanićI. PaštrićB. RogačićM. DivkovićK. VičićJ. Habdelić

Hrčak ID: 27505

URI
https://hrcak.srce.hr/27505


Arhiva bloga